Rođen na današnji dan: Mladen Bata Vranešević – Arhitekta novosadskog zvučnog ekscentrizma
Na današnji dan, 21. oktobra 1947. godine, u Novom Sadu rođen je čovek koji je zauvek promenio definiciju muzičke subverzije i urbanog duha našeg grada – Mladen Bata Vranešević. Dok danas listamo stranice novosadske klupske istorije, portal SVIRKENS slavi rođendan istinskog vizionara, muzičara, kompozitora i čuvara onog prepoznatljivog, šarmantnog novosadskog ludila.

Kada prođete novosadskim ulicama, kroz eho starih i novih svirki, i dalje odzvanja ritam koji je Bata sa svojim bratom Predragom Peđom Vraneševićem zakuvao u jednoj sasvim posebnoj “kuhinji”.
Prva privatna laboratorija u SFRJ i filmski bunt
Malo ljudi zna da su braća Vranešević, još dve godine pre nego što će zvanično osnovati bend, tačnije 1975. godine, otvorili prvi privatni studio za snimanje u Novom Sadu. Iz te male privatne audio-laboratorije, u kojoj se danonoćno eksperimentisalo sa zvukom i trakama, nastalo je ime koje će uzdrmati celu Jugoslaviju – Laboratorija zvuka.

Pre nego što su naterali celu naciju da skače uz ska ritmove, Bata i Peđa su postali apsolutni heroji domaće kinematografije. Njihov rad sa crnotalasnim rediteljem Želimirom Žilnikom ostao je upisan u istoriju filma, ali su njihove kultne melodije obeležile i kultna ostvarenja kao što su Nacionalna klasa, Oktoberfest, Kraj rata i Original falsifikata. Njihova muzika nikada nije bila obična podloga; bila je to direktna, ironična poruka u kontrapunktu sa filmskom slikom.
Konceptualno ludilo: Kako su “Vrline i poroci” podelili Jugoslaviju
Kada je bend krajem sedamdesetih konačno izašao na veliku scenu, doneli su sa sobom nešto neviđeno na ovim prostorima – kombinaciju rege i ska ritmova sa poprilično smelim, erotskim i duhovitim tekstovima uokvirenim u cirkuski performans.

Njihov debi album “Telo” (1980) bio je čist konceptualni šok. Bata i ekipa su album podelili na dve strane: strana A je nosila naziv “Vrline” i veličala je zdrav život i sport, dok je strana B bila rezervisana za “Poroke” i telesne užitke. Glavne vokalne uloge Bata je na pločama delio sa svojom suprugom Dinom Vranešević, stvarajući specifičan porodični, a opet potpuno avangardni vajb.
Nastupi su im bili živi teatar. Gde god bi se Laboratorija pojavila, sa njima su na binu izlazili bodi-bilderi Petar i Irena Čelik, ali i novosadska urbana legenda Vilmoš Kauboj, pretvarajući koncerte u nadrealne događaje koji su sablažnjavali konzervativnu javnost, a oduševljavali omladinu.
Heroji našeg detinjstva: Od “Poletarca” do “Fazona i fora”
Pored avangardnog klupskog i rok zvuka, nemoguće je pričati o Bati Vraneševiću a ne pomenuti rad koji je obeležio odrastanje generacija dece širom bivše Jugoslavije. Bata i Peđa su bili genijalci koji su shvatali da decu ne treba potcenjivati, već im ponuditi vrhunsku, pametnu i modernu muziku.
Njihove nezaboravne kompozicije za kultne televizijske emisije “Poletarac” i “Fazoni i fore” postale su antologijske. Ta prepoznatljiva, zarazna uvodna špica za Fazone i fore, stvorena u saradnji sa Ljubivojem Ršumovićem, i danas je sinonim za najlepše dane detinjstva, dokazujući da je Batina kreativnost bila apsolutno univerzalna i bezvremenska.

Pored kultnih dečjih emisija “Poletarac“ i “Fazoni i fore“ (čija je uvodna špica sa Ljubivojem Ršumovićem postala bezvremenska), braća Vranešević su komponovala muziku za čitav spektar TV formata: [1, 2, 3]
- Igrane i humorističke serije: Komponovali su muziku za kultne serije poput legendarnog “Pozorišta u kući“ (u kasnijim sezonama), kao i za antologijske “Priče iz Nepričave“ sa Milenom Dravić i Borom Todorovićem. Takođe, potpisuju muziku za serije “Ulični pevači“ i “Baza na Dunavu“. [1, 2, 3, 4]
- Kolažni i edukativni zabavnici: Njihov ritam pokretao je popularni “Nedeljni zabavnik“, kao i dečje edukativne emisije “Čik pogodi ko sam” i “Varošarije”. [1, 2, 3]
- Zabavno-muzički program: Radili su muziku za formate poput “Niko kao ja“, a čak je i sama grupa bila zvezda namenskih muzičkih TV filmova, među kojima se izdvaja “Laboratorija zvuka“ iz 1982. godine. [1, 2]
Od Opatije do večnosti
Najširu mejnstrim popularnost bend je eksplozivno dohvatio na Opatijskom festivalu 1981. godine sa pesmom “Dok vam je još vreme”, a ubrzo je i legendarni hit “Skakavac joj zaš'o u rukavac” postao jedna od najslušanijih pesama te godine u SFRJ. Bata je bio čovek koji je držao sve konce u rukama – pored toga što je bio harizmatični vokal, bio je i producent njihovih najvažnijih albuma (Duboko u tebi, Nevinost, Nema niđe te ljepote).

Nakon što se Laboratorija tiho povukla sa scene devedesetih, Bata se uspešno posvetio marketingu, ali muzika nikada nije izašla iz njega. Kada nas je napustio u julu 2006. godine, Novi Sad je izgubio deo svoje duše.
Zato danas, na dan njegovog rođenja, pojačavamo zvučnike. Portal SVIRKENS šalje rođendanski pozdrav u nebesku laboratoriju. Hvala ti, Bato, što si nas naučio da muzika mora da bude hrabra, slobodna i uvek malo “pomerena”!
